Endometrioza je hronično oboljenje koje pogađa veliki broj žena širom sveta, a često ostaje neprepoznato godinama. Bolni menstrualni ciklusi, problemi sa začećem i umor samo su neki od simptoma koji mogu značajno narušiti kvalitet života. Uprkos tome što je relativno česta, endometrioza se i dalje dijagnostikuje sa zakašnjenjem, što dodatno komplikuje njeno lečenje.

Šta je endometrioza?
Endometrioza je stanje u kojem tkivo slično endometrijumu (sluzokoži materice) raste van materične šupljine. Ovo tkivo prolazi kroz iste hormonske promene kao i endometrijum tokom menstrualnog ciklusa – zadebljava se, ljušti i krvari. Međutim, za razliku od endometrijuma, ovo tkivo nema način da napusti telo, što dovodi do upale, bolova i stvaranja ožiljaka.
Statistika i učestalost
Prema procenama, endometrioza pogađa oko 10% žena u reproduktivnom periodu (približno 190 miliona žena širom sveta). Bolest se može javiti i kod adolescentkinja, ali i kod žena u perimenopauzi.
U proseku, potrebno je 7 do 10 godina da žena dobije tačnu dijagnozu, što ukazuje na nedovoljnu svest i prepoznavanje simptoma.
Gde se endometrioza može javiti?
Endometrioza se najčešće javlja u karlici, ali može zahvatiti različite organe i tkiva, uključujući:
• Jajnike (ovarijalna endometrioza)
• Jajovode
• Površinu materice i peritoneum
• Creva
• Mokraćnu bešiku i uretere
• Vaginu i rektovaginalni septum
Ređe, može se proširiti i na udaljenije delove tela, poput pluća i dijafragme, ali su takvi slučajevi retki.
Kako nastaje endometrioza?
Iako nije u potpunosti razjašnjeno zašto se endometrioza razvija, postoje nekoliko teorija:
1. Retrogradna menstruacija – Krv iz materice umesto da izađe iz tela, vraća se kroz jajovode u trbušnu duplju, gde se endometrijalno tkivo zadržava i raste.
2. Metaplastična teorija – Ćelije u peritoneumu (unutrašnjoj opni trbušne duplje) imaju sposobnost da se transformišu u endometrijalne ćelije.
3. Limfna i vaskularna diseminacija – Endometrijalne ćelije mogu se širiti putem krvi i limfnog sistema.
4. Genetski i imunološki faktori – Endometrioza je češća kod žena koje imaju bliske rođake sa ovim stanjem, što ukazuje na genetsku predispoziciju.
Koji su simptomi endometrioze?
Simptomi mogu varirati u intenzitetu, a neke žene čak nemaju nikakve tegobe. Međutim, najčešći simptomi uključuju:
• Bolne menstruacije (dismenoreja) – često nesrazmerno jake u odnosu na očekivani bol.
• Hroničan bol u karlici – može biti prisutan i van menstrualnog ciklusa.
• Bol tokom odnosa (dispareunija) – naročito duboka bol pri penetraciji.
• Problemi sa plodnošću – procenjuje se da 30-50% žena sa endometriozom ima problema sa začećem.
• Poremećaji creva i mokrenja – nadutost, dijareja, zatvor, učestalo mokrenje, ili bol prilikom mokrenja, naročito tokom menstruacije.
• Umor i iscrpljenost – česti zbog hroničnog bola i upalnog odgovora tela.
Kako se endometrioza dijagnostikuje?
Dijagnostikovanje endometrioze može biti izazovno jer simptomi mogu podsećati na druge bolesti (sindrom iritabilnog creva, hronični cistitis, miome i dr.).
1. Anamneza i ginekološki pregled – Važno je detaljno opisati simptome i dužinu njihovog trajanja.
2. Ultrazvučni pregled (transvaginalni ultrazvuk) – Može otkriti cistične promene na jajnicima (endometriomi), ali ne i sve oblike endometrioze.
3. Magnetna rezonanca (MRI) – Koristi se za bolju vizualizaciju dubokih endometrioznih lezija.
4. Laparoskopija sa biopsijom – Zlatni standard u dijagnostici; omogućava direktan pregled i uzimanje uzorka tkiva za potvrdu dijagnoze.
Kako se endometrioza leči?
Lečenje zavisi od simptoma, starosti pacijentkinje i želje za trudnoćom. Postoje tri glavna pristupa:
1. Medikamentozna terapija
• Hormonska terapija (kombinovane kontraceptivne pilule, progesteronski preparati, GnRH agonisti) smanjuje rast endometriotskog tkiva i ublažava simptome.
• Analgetici i antiinflamatorni lekovi (NSAID) pomažu u kontroli bola.
2. Hirurško lečenje
• Laparoskopska operacija (uklanjanje endometriotskih lezija) poboljšava šanse za trudnoću i smanjuje bol.
• Radikalniji pristupi (histerektomija) se razmatraju kod težih slučajeva koji ne reaguju na terapiju.
3. Alternativni pristupi
• Promena načina ishrane – antiinflamatorna ishrana (smanjenje unosa šećera, mlečnih proizvoda i glutena) može ublažiti simptome.
• Fizička aktivnost i tehnike opuštanja – mogu pomoći u smanjenju bola i stresa.
Zaključak
Endometrioza je ozbiljno i često potcenjeno stanje koje značajno utiče na kvalitet života žena. Pravovremena dijagnoza i adekvatno vođenje mogu pomoći ženama da žive sa manje bola i većom kontrolom nad svojim zdravljem. Ako imate simptome koji upućuju na endometriozu, obratite se svom ginekologu i ne odustajte dok ne dobijete adekvatnu pomoć!
Comments