dr Aleksandar Babić
specijalista ginekologije i akušerstva
Ginekologija
Savremena dijagnostika i ambulantno lečenje
Ginekološki pregled nije samo rutinska kontrola. Razlog dolaska može biti preventivni pregled, abnormalno krvarenje, promena na grliću materice, sumnja na polip ili miom, ali i potreba da se već postojeći nalaz objasni i napravi jasan plan daljeg praćenja ili lečenja.
Moj pristup je da nakon pregleda znate šta je pronađeno, šta taj nalaz znači, da li zahteva dodatnu dijagnostiku ili intervenciju i koji je sledeći korak.
U zavisnosti od problema, pregled može uključivati ginekološki i ultrazvučni pregled, PAPA test, HPV testiranje, kolposkopiju, biopsiju, kao i planiranje histeroskopije ili druge manje intervencije kada za to postoji indikacija.
Histeroskopija
Direktan pregled unutrašnjosti materice
Histeroskopija je procedura kojom se tankim optičkim instrumentom – histeroskopom – kroz grlić materice ulazi u materičnu šupljinu i ona direktno pregleda.
Za razliku od ultrazvuka, koji nam daje sliku materice, histeroskopija omogućava da promenu unutar materične šupljine vidimo direktno, a u odgovarajućim slučajevima i da je tokom procedure uklonimo.
Histeroskopija se može preporučiti kod:
-
sumnje na polip endometrijuma
-
submukoznog mioma
-
abnormalnih ili produženih krvarenja
-
promena endometrijuma koje zahtevaju dodatnu procenu
-
određenih problema povezanih sa infertilitetom, ili ponavljanim gubicima trudnoće
-
potrebe za ciljanom biopsijom promenjene sluzokože materice
-
drugih ultrazvučno uočenih promena u materičnoj šupljini.
U zavisnosti od razloga zbog kojeg se radi, histeroskopija može biti dijagnostička, ili operativna. Kod manjih intrauterinih promena, kao što su određeni polipi, dijagnostika i uklanjanje promene mogu se u odgovarajućim uslovima obaviti u okviru iste procedure.
Pre intervencije važno je proceniti da li je histeroskopija zaista potrebna, objasniti kako procedura izgleda i šta se može očekivati nakon nje.
Abnormalna krvarenja
Kada promena ciklusa zahteva ispitivanje?
Obilnije, produženo, ili neredovno menstrualno krvarenje nije dijagnoza samo po sebi. Iza promene obrasca krvarenja mogu stajati veoma različiti uzroci – od hormonskih promena do polipa, mioma, ili promena endometrijuma.
Razlog za pregled mogu biti:
-
menstruacije koje su postale izrazito obilne, ili produžene
-
krvarenje između menstruacija
-
učestala ili izrazito neredovna krvarenja
-
krvarenje nakon seksualnog odnosa
-
ponovno krvarenje nakon menopauze
-
promena uobičajenog obrasca ciklusa.
Procena se prilagođava godinama žene, simptomima, karakteristikama ciklusa, lekovima koje koristi, faktorima rizika i ultrazvučnom nalazu.
U zavisnosti od situacije mogu biti potrebni ginekološki i ultrazvučni pregled, laboratorijske analize, procena grlića materice i endometrijuma, a kod određenih nalaza biopsija, ili histeroskopija.
Cilj nije samo zaustaviti krvarenje, već utvrditi zašto se ono pojavilo i na osnovu toga izabrati odgovarajući način lečenja.
Posebnu procenu zahteva krvarenje nakon menopauze, koje ne treba pripisivati samo hormonskim promenama bez prethodnog pregleda.
Polipi i miomi
Da li svaki nalaz zahteva intervenciju?
Polipi endometrijuma i miomi materice veoma su česti ginekološki nalazi. Njihovo otkrivanje na ultrazvuku ne znači automatski da je potrebna operacija.
Odluka o daljem postupku zavisi od:
-
veličine i položaja promene
-
simptoma koje izaziva
-
godina žene
-
obrasca menstrualnih krvarenja
-
reproduktivnih planova
-
izgleda promene na ultrazvuku
-
promena tokom praćenja.
Polipi endometrijuma mogu biti povezani sa nepravilnim ili intermenstrualnim krvarenjem, ali se ponekad otkrivaju slučajno. Kada postoji indikacija za uklanjanje, histeroskopija omogućava direktnu vizualizaciju i ciljano uklanjanje promene.
Kod mioma je posebno važna njihova lokalizacija. Mali miom koji ne deformiše materičnu šupljinu i ne izaziva tegobe može zahtevati samo praćenje, dok submukozni miom koji ulazi u materičnu šupljinu može biti uzrok obilnih krvarenja i u određenim situacijama se može ukloniti histeroskopski.
Zato pitanje nije samo „Da li imam polip ili miom?“, već i „Da li ova promena kod mene zahteva lečenje?“
HPV i grlić materice
Pozitivan HPV test ne znači da imate rak
Infekcija humanim papiloma virusom veoma je česta. Većina HPV infekcija prolazi spontano, ali određeni visokorizični tipovi virusa, ukoliko infekcija perzistira, mogu dovesti do promena ćelija grlića materice.
Zbog toga rezultat HPV testa treba tumačiti zajedno sa drugim informacijama – prethodnim nalazima, citološkim nalazom, godinama žene i, kada je potrebno, kolposkopskim pregledom.
U zavisnosti od situacije dalji postupak može uključivati:
-
PAPA test
-
HPV testiranje ili genotipizaciju
-
ponavljanje testiranja nakon preporučenog intervala
-
kolposkopiju
-
ciljanu biopsiju
-
lečenje potvrđenih prekanceroznih promena kada za to postoji indikacija.
Važno je pronaći ravnotežu između dve krajnosti: nepotrebnog straha i preteranog lečenja sa jedne strane, i zanemarivanja nalaza koji zahteva praćenje sa druge.
Pozitivan HPV test zato nije razlog za paniku, ali jeste informacija na osnovu koje treba napraviti odgovarajući plan praćenja.
Kolposkopija, biopsija i LLETZ
Kada abnormalan nalaz zahteva dodatnu dijagnostiku?
Abnormalan PAPA nalaz, ili pozitivan visokorizični HPV test ne znači automatski da postoji ozbiljna promena na grliću materice. U određenim situacijama, međutim, potrebno je grlić detaljnije pregledati.
Kolposkopija je pregled grlića materice pod uvećanjem koji omogućava precizniju procenu epitela i uočavanje područja koja mogu zahtevati dodatno ispitivanje.
Ako tokom kolposkopije postoji sumnjivo područje, može se uraditi ciljana biopsija – uzimanje malog uzorka tkiva koji se šalje na histopatološku analizu.
Na osnovu kombinacije citološkog, HPV, kolposkopskog i histopatološkog nalaza donosi se odluka da li je potrebno samo dalje praćenje, ili lečenje.
Kod određenih potvrđenih prekanceroznih promena može biti indikovan LLETZ – procedura kojom se tankom električnom omčom uklanja promenjeni deo grlića materice. Uklonjeno tkivo šalje se na histopatološki pregled, čime se dobija konačna procena uklonjene promene i njenih ivica.
Pre svake intervencije važno je da razumete:
Zašto se procedura preporučuje?
Kako se izvodi?
Šta možete očekivati nakon nje?
Kada stiže rezultat i kakvo je dalje praćenje?
Cilj je da se promene koje to zahtevaju pravovremeno prepoznaju i leče.